Gospa Šenštatska u našoj župi
Što je to? To je prijenosno svetište, Auksilijar. To je slika Majke Božje Hodočasnice, koja je teška 12 kg, te ispred slike ima vrata od dva krila. S takvom Marijinom slikom započeto je hodočašće od mjesta do mjesta diljem svijeta. Ova, Gospinaslika, doći će u našu župu u Gospinu mjesecu, 26. 10. u 17,30 te ćemo ispred nje obaviti pobožnost. Pozivam vas sve da dođete ispred ove čudotvorne Gospine slike te svoje molitve uputite njezinu Sinu..
Što je zapravo prijenosno svetište (Auksilijar)?
Prijenosno svetište, Auksilijar, je vjerna kopija slike Majke Božje Hodočasnice.
S prijenosnim svetištem Majke Hodočasnice, MãePeregrina, koje je teško 12 kg, te ispred slike ima vrata od dva krila, gospodin Pozzobon 1950. god započeo je kampanju hodočašća s takvom Marijinom slikom, u mjestu Santa Maria, u Brazilu. Na petu obljetnicu blagoslovom obilata djelovanja Triput Divne Majke, Kraljice i Pobjednice Šenštatske, gospodin Pozzobon je svojoj „Hodočasnici“ darovao krunu.
Umetnuo je u tu krunu 7 dragulja, po jedan za svako svoje dijete. O njima je govorio: „Mojih sedam dragulja”. Osim toga je za svaku godinu umetnuo po jedan novi dragulj u krunu kao izraz zahvalnosti za djelovanje Kraljice u svakoj prošloj godini.Ako bi godina bila s puno križeva,dragulj bi bio tamniji.
10. rujna 1980. povjerio je gospodin Pozzobon svoju izvornu Hodočasnicu Šenštatskim Marijinim sestrama u mjestu Santa Maria. O tome čitamo:
„10. rujna 1980. navršilo se 30 godina od početka hodočašćenja s Hodočasnicom. Toga dana je Pozzobon u jednostavnom i dirljivom slavlju u svetištu oporučno povjerio izvornu sliku, Pra-Hodočasnicu, Institutu Šenštatskih Marijinih sestara (…) ‚ U ovom času sjećamo se i onog prvog blagoslova utemeljitelja oca JosephaKentenicha 4. kolovoza 1951., koji je poslao iz Prasvetišta. Taj divni blagoslov bio je snaga kampanje.’ Po njegovu mišljenju postignuto je mnogo u prošlim godinama. Pa ipak Pozzobon je prije svega gledao naprijed:
‚Drage sestre, predviđam za budućnost velike stvari. Jer vjerujem, 30 godina, koje izgledaju prilično mnogo, u stvari su malo. Imamo i nadalje mnogo toga za učiniti, mnogo, mnogo toga … Čini mi se kao da tek sada počinjemo. Od sada ćemo stvarno raditi! Stoga je ona (Majka Božja) pripremila veliko polje rada. I ona će trebati svakoga, tko to polje rada čuva i proširuje, kako bi ona bila upoznata i ljubljena.
U zemlje ili biskupije, u kojima je apostolathodočasnog svetišta (Gospina slika koja dolazi u domove i obitelji, nap.prev.)) dosegao određenu veličinu i vitalnost, može se poslati prijenosno svetište, Auksilijar – kopija izvorne slike Gospe Hodočasnice.
Ona treba uspostaviti vezu sa svetištem na Taboru u mjestu Santa Maria, u kojem je započela kampanja s Gospom Hodočasnicom, MãePeregrina. Preko toga prijenosnog svetišta, Auksilijara, treba se pojačati i oživjeti ljubav prema svetištu. Izvorna slika Gospe Hodočasnice i svako prijenosno svetište, Auksilijar, predstavljaju Majku Božju na poseban način. Prijenosno svetište (Auksilijar) je prisutno pri posebnim svečanostima. Većinom se slika Gospe Hodočasnice nosi u svečanoj procesiji, da se istakne prisutnost Majke Božje.
Ne može biti slučajno …
Ne može biti slučajno, da u naše vrijeme, u kojem vjera postaje sve površnija i gura se u pozadinu, ima već više od 100.000 obitelji u Europi, koje redovito primaju Triput Divnu Majku, Kraljicu i Pobjednicu Šenštatsku, u znaku svetišta koje hodočasti u njihove domove.
Ne može također biti slučajno da Prasvetište u Schönstattu, od kojega proizlazi toliko blagoslova, geografski leži točno u srcu Europe.
Ne može biti slučajno, da zemlje Europe, u kojima Majka Božja Hodočasnica pohodi domove, imaju isto iskustvo: Marija uvijek iznova pronalazi nove putove da dođe do svih ljudi i u sve sredine, kao nositeljica i donositeljica Krista, kao navjestiteljica evanđelja o Isusu Kristu.
Auksilijar dolazi u našu biskupiju, baš kada se u Schonstattu slavi veliki zlatni jubilej, 22.10.1965 - 22.10.2015 godine, 50 godina od rehabilitacije oca JosephaKentenicha, nakon progonstva u SAD.
Nakon otpuštanja iz koncentracijskog logora, o.Kentenich poduzima čitav niz svjetskih putovanja kako bi izgradio Međunarodni schönstattski pokret. 1949.-1951. slijedila je crkvena vizitacija schönstattskog djela na želju njemačkog episkopata, ali i na želju samog oca Kentenicha. U cjelini rezultat je bio donekle dobar, ali crkvena hijerarhija nije još sve dobro razumjela. Osobito su mislili da je Utemeljiteljev utjecaj u pokretu presnažan i da ga treba odvojiti od schönstattskog djela. Rimski vizitator uklonio je o. Kentenicha sa službe i prognao ga u Milwaukee (SAD), gdje je bilo sjedište palotinaca. Otac Kentenich se nije opirao, ali je tražio da se prema njegovu djelu pravedno postupi i da ga se uistinu preispita. Ovih četrnaest godina odvojenosti od njegova djela, bila je velika kušnja upravo kao i četrnaest postaja križnoga puta. Ali o. Kentenich je spremno i mirno sve prihvatio, vjerujući da je sudbina njegovog djela u Božjim rukama: «Bog je Otac, Bog je dobar i dobro je sve što On čini!»
Neposredno pred kraj II Vatikanskog koncila (1965.) o. Kentenich je bio pozvan u Rim. Na ovom Koncilu biskupi su mnogo bolje razumjeli duhovnost i misli o. Kentenicha i njegovog pokreta. Papa Pavao VI ga je rehabilitirao i ponovno postavio na službu u Schönstatt. Ostadoše mu još tri godine intenzivnog i nesmetanog djelovanja za svoju duhovnu obitelj. Umro je 15. 09. 1968. na rukama hrvatskog svećenika nakon odslužene prve svete mise u zavjetnoj Crkvi klanjanja koju je podigao u zahvalu što je Schönstatt ostao neoštećen u vrijeme Drugog svjetskog rata. Grob s natpisom: «Ljubio je Crkvu», nalazi se u sakristiji iste crkve. Pokrenut je i proces za proglašenje blaženim.
Schönstattska slika Gospe, «Majka Triput Divna», na početku Drugog svjetskog rata, dobila je i ime «Kraljica», a nakon sretnog povratka o. Kentenicha iz progonstva i rehabilitacije njegova djela još i «Pobjednica».
Cijeli život o .Kentenicha izvrsno je svjedočanstvo kako Bog i njegova Providnost vodi jednog čovjeka i kako život može postati plodonosan kad čovjek uvijek odgovara svetoj volji Božjoj. Sam o. Kentenich je rekao da cijelo schönstattsko djelo i sve što je on učinio nije bio njegov plan, nego samo odgovor na Božju volju. Cijeli život proveo je imajući “uho na srcu Božjem i ruku na bilu vremena”.
JosephKentenich sam je postao pravim ocem velikom broju ljudi. U njemu su prepoznali sliku jednog dobrog, srdačnog i mudrog oca. Naslov jedne biografije glasi: “Zovu ga ocem”. Nije li to čudesno da on koji nije imao oca, sam postaje izvrstan otac? To može ostvariti samo Duh Sveti – Duh Božji. Zato vjerujemo da je naš utemeljitelj pater JosephKentenich pravi svetac.
On je kao prorok vidio obalu novog tisućljeća i ono što je potrebno za jednu novu kulturu – kulturu saveza i ljubavi. Schönstattska duhovnost zato može dati odgovore na mnoga pitanja i potrebe vremena.
Marija je veliki misionar, činila je čudesa i nadalje će ih činiti – u srcima ljudi. Htjela bi osvojiti što više zemalja Europe, da bi naš kontinent ujedinila u Kristu i na temelju vjere. Htjela bi ujediniti narode Europe u svome Sinu Isusu Kristu te ih međusobno povezati u ljubavi i uzajamnom poštovanju.
Marija je veliki misionar, činila je čudesa i nadalje će ih činiti – u srcima ljudi. Htjela bi osvojiti što više zemalja Europe, da bi naš kontinent ujedinila u Kristu i na temelju vjere. Htjela bi ujediniti narode Europe u svome Sinu Isusu Kristu te ih međusobno povezati u ljubavi i uzajamnom poštovanju.
Marijo, zahvaljujemo Ti i molimo te i nadalje: Proslavi se u tom smislu kao Kraljica nove evangelizacije.
8. rujna 2012. Okrunili smo Mariju kao „Kraljicu nove evangelizacije Europe“. Osjećamo se tako posebno povezanima s krunjenjem Majke Hodočasnice (MãePeregrina) koje je učinio JoãoPozzobon, i koje je obnavljao svake godine 10. rujna. U Savezu ljubavi vjerujemo da će se Majka Božja proslaviti kao Kraljica kršćanske Europe. No, znamo, i tu vrijedi: Ništa bez tebe – Ništa bez nas!
Krunimo Triput Divnu Majku, Kraljicu i Pobjednicu Šenštatsku u Prasvetištu, i kao znak toga stavljamo krunu na prijenosno svetište (Auksilijar) za Europu, koje je poslano iz mjesta Santa Maria u Brazilu.
U godinama priprave na krunjenje Auksilijar će putovati po svim zemljama Europe, u kojima postoji kampanja Majke Božje hodočasnice u obitelji.
Od 10.10.- 03.11.2015 godine Auksilijar će pohoditi našu zemlju BIH.Auksilijar dolazi u našu Biskupiju, obići će mnoga mjesta (12 mjesta!). Nadamo se da će mnogi iskusiti Marijinu blizinu,ljubav… Radujemo se tom pohodu i očekujemo da nas Majka Božja bogato obdari milostima Prasvetišta, osobito misionarskim milostima poslanja.
RASPORED OBILASKA AUKSILIJARA PO ŽUPAMA:
20.10.2015- Katedrala Mostar (Majka Crkve) u 18 h
21.10.2015- Franjevačka Mostar (Petar i Pavao) u 18 h
22.10.2015- sv. Ivan, Mostar u 18 h
23.10.2015- sv. Toma, Mostar u 18 h
24.10.2015- sv. Matej, Mostar u 18 h
25.10.2015- Dobri Pastir, Mostar u 18 h
26.10.2015- Presveto Trojstvo, Buna u 18 h
27.10.2015- Srce Isusovo, Potoci u 18 h
28.10.2015- sv. Ana, Ljuti Dolac u 18 h
29.10.2015- sv. Ante, Humac (u crkvi sv. Kate) u 18 h
30.10.2015- Uznesenje BDM, Široki Brijeg u 18 h
31.10.2015- Rođenje BDM, Polog u 18 h