KAMENOVANA CRKVA U BLAGAJU
U ponedjeljak, 17. siječnja 2011. župnik blagajsko-bunske župe don Bernard Marijanović svratio se pogledati crkvu u Blagaju. Na prvi je pogled ustanovio da je stoljetna župna crkva Presvetoga Trojstva, spomenik kulture, bila meta nečijega obijesna kamenovanja. Ušavši u crkvu, uz razbacane komade stakla, našao je više od stotinu kamenja i cigle kojima su razbijani prozori. Sličan prizor bio je i izvana sa sjeverne strane crkve. O tom divljačkom činu, ionako narušene crkve, župnik je obavijestio policiju na Buni, koja je ubrzo nakon toga došla na uviđaj. Izvijestio je i Biskupski ordinarijat u Mostaru.
U utorak, 18. siječnja, biskup Ratko Perić s pastoralnim vikarom don Ivanom Štironjom i župnikom don Bernardom posjetio je kamenovanu crkvu.
Pred sam Božić crkva je s okolišom počišćena i pometena tako da se sa sigurnošću može tvrditi da je sve to kamenje i komadi cigle, zajedno sa staklom, djelo nedavnoga barbarizma.
Prema nekim privatnim informacijama, 16. siječnja oko crkve se vrtjelo nekoliko dječaka i djevojčica. Ta činjenica upućuje da su, možda, ovo protuvjersko nedjelo učinili maloljetnici. No, to nimalo ne umanjuje antireligiozni čin u sebi, nego čovjeka navodi da se upita u kakvu ozračju nesnošljivosti djeca rastu i kako se odgajaju u odnosu na pripadnike drugih vjera i nacija. Možda će netko reći da su se djeca igrala. Budući da se radi o mnoštvu kamenja i komada cigle, lako se dade zaključiti da iza te „igre“ stoji netko stariji. Djeca tvore kako stariji zbore!
***
Nazočnost organizirane kršćanske zajednice u Blagaju seže u daleku prošlost, u peto ili šesto stoljeće, što su potvrdila i novija istraživanja. Blagajska ploča iz XII. stoljeća, koja se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, svjedoči o postojanju crkve sv. Kuzme i Damjana koju je dao sagraditi humski knez Miroslav a posvetio ju je dubrovački nadbiskup Bernardin 1194. godine.
U novije vrijeme župu je u Blagaju ustanovio mostarsko-duvanjski biskup Paškal Buconjić 1891. godine na posjedu, koji je zajedno s građevinskim objektom kupljen od obitelji Velagić. Crkva Presvetoga Trojstva sagrađena je 1908. u vrijeme župnika fra Ivana Božića. Zvonik je završen 1933., a novi je oltar u crkvi podignut 1956. godine.
S promjenama civilnih vlasti, osobito s trima ratovima, stizale su razne nedaće koje su kršćanski puk u mjestu kosile i na razne strane odnosile. Posljednji je rat ipak za katolike bio osobito presudan, jer u Blagaju nitko od njih nije mogao ostati. Tako je do dana današnjega. Tako se i župno središte moralo pomaknuti na Bunu, gdje je podignut Pastoralni centar „blaženi Alojzije Stepinac“, sagrađena nova crkva i uspostavljena župa s naslovom: Župa Presvetoga Trojstva – Blagaj-Buna.
Biskupija nije mogla promatrati ruševnu blagajsku crkvu pa se dala na obnovu ne samo stogodišnjega spomenika vjere katoličkoga življa koji je tu imao središte župno-upravnoga i sakramentalnoga života, nego i spomenika kulture od 28. svibnja 2008. I sada, upravo za vrijeme obnove, koja teče po pravilima Zavoda za zaštitu kulturnoga, historijskoga i prirodnoga nasljeđa BiH, događa se ovakvo kamenovanje. Hoće li ovo bezumno djelo biti još jači znak prijetnje i straha koji ionako vlada među ljudima i koči ih da se normalno vrate na svoja stoljetna ognjišta?
Vandalizam koji se čini nad ovim stogodišnjim spomenikom kulta i kulture ne umanjuje vrijednost kulturnoga dobra nego onih koji iza takva bezakonja stoje.
KIUM, 2011-01-18