KRATKA POVIJEST ŽUPE

tl_files/slike/crkva_buna_blagaj_radovi/2013-05-07-345.jpgŽupu Presvetoga Trojstva u Blagaju osnovao je biskup Paškal Buconjić 1891. godine.
U sastav župe ulaze mjesta: Blagaj, Dračevice, Gnojnice, Kočine, Bivolje Brdo, Bišina, Bojište, Buna,  Gubavica, Hodbina, Kamena, Kosor, Malo Polje, Nevesinje, Obalj, Obrnja, Rabina, Ulog, Vranjevići, Zaton, Žuberin, Ortiješ… Neka od njih kasnije su se pripojila novoosnovanim  župama ili su sama postala nove župe, kao npr. Nevesinje 1899. godine
Prvi župnik u Blagaju je fra Venceslav Bašić (1891-1893).
Prvo kršteno dijete zove se Aleksandar Melkior Baltazar, rođen 6. siječnja 1892., a kršten 17. siječnja 1892. Sin je Gašpara Prekka iz Skadra i Anice r. Zelenika iz Mostara. Stanovali su u Nevesinju. Krstio ga je Karlo Szasz, vojni svećnik.
Župnu crkvu sagradio je sa svojim vjernicima fra Ivan Božić 1908. godine, a župnu kuću 1911. Fra Ivan je peti župnik po redu u blagajskoj župi, a službovao je 14 godina (1905-1919).
Po izvodu iz župnih matica vidimo da je kroz 122 godine (statistika iz 2013. g.) kršteno točno 5.032 djece, vjenčano 1.206 bračnih parova i pokopana 2.326 vjernika.
Po župnim maticama vidimo da su kroz dosadašnjih 122 godine župničku službu obavljalo 35 župnika.
Župna crkva u Blagaju kroz svoju povijest preživjela je tri rata: Prvi svjetski (1914-1918), Drugi svjetski (1941-1945) i posljednji, Domovinski rat (1991-1995). Nije ozbiljnije stradavala osim u ovom Domovinskom gdje su uništene unutarnje i vanjske fasade, krov, oltarište, tavan, zvonik, prozori, vrata, sakristija, pod, električne instalacije itd. Obnova je započeta 2010. godine te dovršena na svetkovinu Presvetoga Trojstva 26. 5. 2013. god. kada je mjesni biskup msgr. dr. Ratko Perić posvetio novi oltar i blagoslovio crkvu.

               tl_files/slike/crkva_buna_blagaj_radovi/2014-01-12-982.jpg  tl_files/slike/crkva_buna_blagaj_radovi/2014-01-12-983.jpg

Crkva na Buni u izgradnji i Pastoralni centar

Na svetkovinu Presvetoga Trojstva, titulara župe, u Blagaju je uvijek bilo vrlo svečano u crkvi i vrlo veselo pred crkvom. Igralo se kolo, pjevao se bećarac i ganga, nazdravljalo se uz mezu i kolače.
Tijekom domovinskog rata sve je utihnulo jer je crkva devastirana a narod morao napustiti svoje domove i sela. Od 1991. godine nije bilo redovne svete mise u crkvi u Blagaju osim na svetkovinu Presvetoga Trojstva.
U tim ratnim i poratnim godinama svete mise su se odžavale u prilagođenom prostoru na Buni (Kula) te prostorijama bunske osnovne škole.
Od 2000. godine redovne svete mise počele su se održavati u novoizgrađenom pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca na Buni (bivši Motel) a 2009. godine u listopadu prešli smo u neizrađenu i nedovršenu novu crkvu na Buni koja se počela graditi 2005. godine.

IZ ŽUPNIH MATICA

Iz uvida u župne matice vidimo kako se kroz povijest razvijao, rastao ili padao broj krštenih, krizmanih, vjenčanih ili pokopanih.
Tabelu koja to vrlo zorno prikazuje možete pogledati ovdje.

Usporedili smo podatke župnih matica sa prijepisom koji se nalazi u biskupiji i ustanovili da je broj krizmanika u prijepisu u biskupiji 2.841.

GROBLJA U ŽUPI

U Župi Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna postoji 9 grobalja. Na osam od njih povremeno se održavaju svete mise i to na Svisvete, uz blagoslov polja, uz sprovode i slično, dok se u groblju Vranjevići trenutno ne održavaju svete mise.

KRATKA POVIJEST ŽUPE SA BISKUPIJSKE STRANICE

ŽUPA PRESVETOGA TROJSTVA BLAGAJ - BUNA

Osnutak. Župu u Blagaju osnovao je, dijeljenjem od mostarske i prenjske župe, 23. studenoga 1891. dijecezanski biskup Paškal Buconjić. U tadašnji sastav župe, prema Šematizmu iz 1892. godine, ušlo je ovih 20 sela i mjesta: Blagaj, Bivolje Brdo, Bišina, Bojište, Buna, Dračevice, Gnojnice, Gubavica, Hodbina, Kamena, Kočine, Kosor, Malo Polje, Nevesinje, Obalj, Obrnja, Rabina, Ulog, Vranjevići, Zaton, Žuberin. Neka od ovih mjesta poslije su ušla u sastav svojih novoosnovanih župa, tj. nisu više pripadala župi Blagaj.

Dijecezanska župa. Blagaj je jedna od 12 župa Mostarsko-duvanjske biskupije. Prema svečanoj odluci, koju je bio predložio tadašnji biskup fra Paškal Buconjić, a odobrio papa Leon XIII. 1899. godine, postojeća župa Blagaj namijenjena je biskupijskom kleru, tj. slobodnoga je raspolaganja Biskupova. U čudnim manevrima 1923. godine sve je vraćeno na razdoblje prije 1899. godine, ali samo "ad nutum S. Sedis", dok Sveta Stolica drukčije ne odredi. U dekretu "Romanis Pontificibus" iz 1975. godine izričito stoji: "Časni oci franjevci, u roku jedne godine od dana objave ovog Dekreta, trebaju predati sami biskupijskom kleru župe Blagaj, Jablanica, Ploče i Nevesinje". To je trebalo učiniti 1976., ali nije učinjeno. Dana 16. studenoga 1998. generalni ministar Franjevačkoga reda i mjesni biskup pismom su najavili primopredaju župe Blagaj iz franjevačke u biskupijsku upravu za 21. veljače 1999. Župnik fra Petar Vlašić uredno je predao župne matice u provincijalat i odatle je zamjenik generala, fra Stephan Ottenbreit, potpisom, predao Matice i druge župne knjige, 21. veljače 1999., dijecezanskomu biskupu. Bivši franjevac Mile Vlašić, isključen iz Franjevačkoga reda 1999. godine i suspendiran od bogoslužja, unosi nered u župu, zavodeći za sobom dio vjernika kojima nezakonito i svetogrdno dijeli sakramente.

Župna crkva građena je od 1906. do 1908. Naslov crkve: Presveto Trojstvo. Župni stan podignut 1911. Crkveni zvonik 1933. Kameni oltar postavljen je 1956. Nakon posljednjega rata (1992.-1995.) prešlo se na gradnju novoga pastoralnog centra na Buni s novom crkvom, jer je stara župna crkva u Blagaju u ratu jako oštećena a i velik broj katolika oko Blagaja iselio.

Buna je postala novi centar i time što se s okolnim naseljima brojčano povećavala i naseljavala izbjegličkim stanovništvom iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine. Na 10. kilometru idući od Mostara prema Čapljini, na mjestu gdje se Buna ulijeva u Neretvu, tj. na glavnoj prometnici M17, i na skretnici prema Stocu, uza samu cestu, nalazi se Pastoralni centar blaženoga Alojzija Stepinca. Tu je podignuta nova crkva, još nedovršena ali u kojoj se odvijaju crkveni obredi. To je sada centar župe Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna, koji se sastoji od crkve za privremeno korištenje, župnoga stana, pomoćnih prostorija, igrališta i nove, još nedovršene župne crkve.

Župa danas graniči s osam susjednih župa: sv. Petra i Pavla i sv. Ivana – Mostar, Velike Gospe – Nevesinje, sv. Ivana Krstitelja – Stjepan Krst, sv. Petra i Pavla – Rotimlja, sv. Josipa Radnika – Domanovići, sv. Ante – Ploče-Tepčići i sv. Ivana Glavosjeka – Gradina. Današnja su zgusnuta naselja i manja sela, na broj 21: Blagaj, Kosor, Malo Polje, Dračevice, Gnojnice, Kočine, Kamena, Vranjevići, Buna, Hodbina, Lakševine, Petak, Potpetak, Kula, Sadovi, Mlinice, Brodari, Pijesak, Gubavica, Novo naselje i Ortiješ. Na području župe ima osam grobalja: Koto, Dračevice, Gnojnice, Kočine, Lakševine, Bunica, Vranjevići i Kamena. Svako groblje ima svoju kapelicu.

Broj vjernika. Početkom 1892. godine župa je imala 161 dom i 1127 vjernika. Danas u sastav župe ulazi oko 750 katoličkih obitelji i preko 3.000 vjernika.

Duhovna zvanja iz župe Blagaj - Buna: Vid Puljić iz Hodbine, bogoslov Mostarsko-duvanjske biskupije, preminuo 1907. u Sarajevu. fra Ilija Puljić, rođen 1941., član Franjevačke kustodije u Chicagu, ređen 1969., djeluje u Kanadi. dr. Želimir Puljić, rođen 1947., zaređen za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije 1974. u Rimu, dubrovački biskup od 1990. do 2010., zadarski nadbiskup od 2010. fra Marko Puljić, rođen 1954., član Franjevačke kustodije u Chicagu, ređen 1981., djeluje u Americi. fra Tomislav Puljić, rođen 1974., član Hercegovačke franjevačke provincije, ređen 2000., župni vikar na Širokom Brijegu. Robert Perić, rođen 1992., četvrti razred gimnazije u Travniku. Elvira Lovrić, milosrdnica, iz Dračevica, na službi u Mostaru.

Župnici župe Blagaj-Buna od osnutka do danas (1891.-2010.), prema maticama: 1. Fra Venceslav Bašić (1891.-1893.) 2. Fra Pio Knezović (1893.-1899.) 3. Don Frano Milićević (1899.-1903) 4. Don Andrija Aničić kao upravitelj župe (1903.-1904.), kao župnik (1904-1905) 5. Fra Ivan Božić (1905.-1919.) 6. Fra Ćiril Ivanković (1919.) 7. Fra Konstantin Jukić (1919.-1921.) 8. Fra Jako Jukić (1921.-1925.) 9. Fra Gojko Penavić (1925.-1928.) 10. Fra Zvonko Mandurić (1928.) 11. Fra Jako Križić (1928.-1929.) 12. Fra Mile Miloš (1929.-1931.) 13. Fra Valenitn Zovko (1931.-1932.) 14. Fra Vencel Kosir (1932.) 15. Fra Ljudevit Vego (1932.-1933.) 16. Fra Mladen Bubalo (1933.-1938.) 17. Fra Petar Bakula (1938.-1939.) 18. Fra Vlado Vlašić (1939.-1945.) 19. Fra Darinko Brkić (1945.) 20. Fra Honorije Čilić (1945.-1947.) 21. Fra Damjan Rozić (1948.) 22. Fra Čedomil Škrobo (1948.-1952.) 23. Fra Blago Karačić (1952.-1957.) 24. Fra Vinko Dragićević (1957.-1960.) 25. Fra Radoslav Granić (1960.-1965.) 26. Fra Kamilo Milas (1965.-1978.) 27. Fra Klement Galić (1978.-1981.) 28. Fra Nedjeljko Martinović (1981.-1991.) 29. Fra Petar Vlašić (1991.-1999.) 30. Don Velimir Tomić (1999.) 31. Msgr. Ivan Vukšić (1999.-2000.) 32. Don Željko Majić (2000.-2006.) 33. Don Ivo Šutalo (2006.-2009.) 34. Don Bernard Marijanović (2009.-2012) 35. Don Nikola Menalo (2012.-).